Kako da nikada više ne pogrešite prilikom uparivanja jela i začina - ovaj vodič će vam pomoći u tome.
Uputstvo
Bosiljak ima intenzivnu aromu i svež ukus koji svakom jelu da neku drugačiju notu. On je esencijalni sastojak za pripremu pesta, ali se koristi i u supi, salatama i ostalim jelima koja su bazirana na paradajzu. Postoji preko 50 različitih sorti bosiljka, a u Italiji je najpoznatiji slatki bosiljak.Bosiljak se jelima dodaje na kraju kuvanja. Najčešće se stavlja na picu, služi uz belu ribu ili jela sa paradajzom.
Majoran i origano: Ova dva aromatična začina su veoma povezani i imaju blaži ukus. Majoran se često koristi u severnoj Italiji, gdo se origano koristi u južnim delovima. U severnoj Italiji se koristi slatki Majoran kao začin za meso, supe i povrće. Ukus ide najbolje uz šargarepe i krastavac. Majoran ima delikatan ukus i treba da se dodaje na kraju kuvanja.Origano se koristi kao klasičan začin za picu i u jelima koji su bazirani na paradajzu.
Peršun: Italijanski peršun je sorta ravnih listova koji ima snažniji ukus nego kovrdžavi peršun. Ova biljka ima veoma nutritivna svojstva, bogata je gvožđem i vitaminom C. Peršun se najčešče koristi u supama i rižotu. U Italiji se najčešće posipa po jelu u seckanoj formi, retko celi listovi.
Ruzmarin: Šiljasti zimzeleni žbun ruzmarina ide odlično grilovanu ili kuvanu jagnjetinu, piletinu ili teletinu. Nekoliko njegovih bodljica će poboljšati ukus pečene ribe ili bilo kom jelu sa paradajzom i lukom.Sušeni ruzmarin može biti zamena za sveži.
Žalfija: Divlja žalfija raste u italijanskim selima i postoje različite vrste iste. Sve vrste imaju gorak aromatičan ukus koji daje odličan kontrast svinjetini. U Toskani se najčešće koristi kao začin za piletinu.Žalfija je odlična medicinska biljka koja pomaže prilikom bolnog grla.